Riječima Vlaha Bukovca
Mali uvod u izložbu “Korijeni i krila Vlaho Bukovac u Zagrebu, Cavtatu i Beču 1893.-1903.” kroz citate Vlaha Bukovca iz njegove autobiografije
Vlaho Bukovac danas je jedan od najpoznatijih i najcjenjenijih hrvatskih slikara. Rođen je na jugu Hrvatske, u Cavtatu. Već s 15 godina kreće ploviti nadajući se kako će jednog dana postati kapetan,
no doživljava nesreću u Carigradu i primoran je
odustati od mornarskog posla.
Svi koji ste pročitali kratku biografiju, sigurno ćete znati odgovore na pitanja.
Povratak domovini
”Kako goć, čini mi se da je moja budućnost u Zagrebu, a nije daleko od Dubrovnika, tako isto i Cavtata, a naš jezik, naš narod, naša slava.”
“...a onda će Rački , da me na Gundulića sjeti i ne čekajući mog odgovora odmah se lati “Osmana“, i poče po malo da čita, a kad je došao do stiha:
O djevice čiste i blage,
Ke vrh gore slavne i svete,
Slatkom riječi pjesmi drage,
Svim pjevaćim naričete.
Narecite sad i meni,
Kako istočnom Caru mladu,
Nesmiljeni vitezovi
Smrt naše u svom Carigradu.”
Ivan Gundulić
Tko je bio Ivan Gundulić?
Ivan Gundulić, kako ga zovemo od 19. stoljeća poznat je i pod imenima Gjivo/Dživo Gundulić, Giovanni Gondola ili po nadimku Mačica. Jedan je od najznačajnijih hrvatskih književnika, ali je bio i knez u Konavlima, čak dva puta. Ovaj Dubrovčanin potječe iz aristokratske plemićke obitelji koja je poznata od 13. stoljeća, a on je rođen krajem 16. stoljeća. Napisao je kapitalna djela barokne hrvatske književnosti, kao što su ep Osman i pastorala Dubravka.
Vlaho Bukovac započinje rad na slici Gundulićev san 1892. u Parizu, a dovršava ju 1894. godine u Zagrebu za galeriju slika biskupa Strossmayera.
“Velika je ta moć bila, koja me prisilila, da ostavim divni Pariz, grad svih mojih ispunjenih snova i grad moje mlade slave!“
“U našoj prijestolnici čekalo me mnogo narudžaba. Barun Vranyczany naručio mi pet portraitra. S istim brojem me počastio bankir pl. Pongratz i tako za kratko vrijeme bilo ih dvadesetiosam na okupu. S tom većom skupinom Izložbu priredih u Jugoslavenskoj Akademiji. Uspjeh te izložbe bio je tako velik, a nastojanje svih domorodnih krugova tako jednodušno i zanosno, da se napokon odlučih i nastaniti u Zagrebu. Velika je ta moć bila, koja me prisilila, da ostavim divni Pariz, grad svih mojih ispunjenih snova i grad moje mlade slave!“
Portret Nikole Vranyczanyja, 1892. godina
Vranyczanyjevi su hrvatska plemićka obitelj korijenima iz srednjovjekovne Bosne koja stječe plemićki status davne 1391. godine. Nikola Vranyczany-Dobrinović financira školovanje hrvatskog slikara Vjekoslava Karasa u Rimu, a Vlaho Bukovac ga na ovom portretu prikazuje postumno. Odnosno, ovaj portret je nastao po fotografiji.
Portret Gustava Pongratza, 1893. godina
Uz Vranyczanyjeve, Pongratzi su bili ključni pokrovitelji Bukovčevog boravka u Zagrebu. Na ovom portretu prikazan je Gustav Pongratz kako opušteno sjedi u parku, obučen u svijetlo građansko odijelo. Obratite pozornost na novčanik koji je odložio nemarno na klupu pored sebe, simbol njegova bogatstva.
Portret dr. Stjepana Miletića, 1894. godina
Miletići su bili bogata plemićka obitelj srpskog podrijetla iz koje potječe Stjepan Miletić. On je bio prvi intendant i redatelj u kazalištu, a tijekom njegovog četverogodišnjeg upravljanja zagrebačko kazalište se osuvremenilo. Miletić je ulagao i vlastiti novac u kazalište. U tom periodu kazalište se s Gornjeg grada premjestilo u današnju zgradu HNK. Stjepan Miletić zaslužan je za scenarij Bukovčeva svečanog zastora “Hrvatski narodni preporod“ za otvorenje kazališta 1895. godine.
Božena pl. Miletić rođena Katkić, 1899. godina
Božena pl. Miletić rođena Katkić, supruga Stjepana Miletića, portretirana je u vrtu njihove vile u Jurjevskoj 29. Usporedite portrete ovih supružnika te obratite pažnju na različitost pozadina i nanosa boja.
Mali Ago na hridi, oko 1900.
Kao što već znate, Bukovac se s obitelji vratio svom rodnom Cavtatu. Koji je od ovih prikaza djece nastao u Cavtatu? Pogledajte pozadine iza djece, koji krajolik odgovara Cavtatskom podneblju?
Portret kćerke Salomona Bergera, 1897.
Djeca obitelji Pongratz, 1893.
Prijateljstva sa slikarima
Planinari se druže s planinarima, programeri s programerima, a slikari sa slikarima. Takav je bio i Vlaho, okružio se sa slikarima i umjetnicima koji su tada bili osobito aktivni. Ističemo prijateljstva s Belom Čikošem Sesijom i Matom Celestinom Medovićem!
Jeste li čuli za ove slikare?
Portret Celestina Medovića, 1896.
Medović je bio Bukovčev zemljak, iz Kune Pelješke, tako da mu je bio bliži od ostalih. Zajedno slikaju u tadašnjem Bukovčevom ateljeu (danas Trg Kralja Tomislava 18) u Zagrebu. Vlaho ga portretira obučenog u slikarski ogrtač ispod kojeg je svećenička reverenda. Medović je bio i kum Bukovčevoj kćeri Mariji rođenoj u Zagrebu.
Portret Bele Čikoša Sesije u atelijeru, 1896.
Atelje do Bukovčevog dobiva Bela Čikoš Sesia. Ovom mladom slikaru je Vlaho Bukovac bio mentor te mu odaje počast ovim portretom gdje ga prikazuje u kreativnom činu slikanja dok pred njim pozira model Kirke. Čikoš je bio vrsni poznavatelj egipatske povijesti i vješt crtač egipatskih tema. Možda je upravo tako učenik djelovao na učitelja pri odabiru egipatske teme.
”Moja obitelj i moj kist, eto mog života i mog raja! ”
”Otidjoh u Cavtat, jer su za veliki svijet moja djeca bila nejaka. Sklonih se u rodni kraj, da mi barem tamo bude iskrenost iskrenošću odvraćena.“
“U Cavtatu ja stvorih takodjer sliku, što prikazuje “Pokladno doba“, a na njoj je u krabuljama izradjeno 84 člana društva »Epidaur«, kojemu sam bio utemeljitelj.”
”Ova slika prestavlja kako Društvo Epidaurus se zabavlja. Svak je tu maškaran. Tamburaški zbor udara jedan komad za ples a Ljubo Medini koji je bio naš vodja vlada, zbor je od 16 osoba najveće dječice, a med njima ja sa braćom, Ago naš, Marija i Jelica u grupi sa strane gledaju kako se udara. Članovi neki plešu neki gledaju, razgovaraju, šetaju, a neki smiju tako da je slika vrlo varirana...”
Primjećujete li da ovdje Vlaho slika tako da je obrisna linija, odnosno crtež vidljiv? Vaš je zadatak pažljivo pogledati sve sudionike ovog karnevalskog plesa i pronaći Vlaha na ovom grupnom portretu Cavtata. Pomoć ćemo vam... Svira u tamburaškom orkestru koji je i osnovao u Cavtatu kao i prije u Zagrebu.
Virtualna izložba vaših radova
Možete nam se pridružiti na Artionicama (likovnim radionicama) svake subote u 11:00 sati. Prvo ćete pogledati izložbu uz vodstvo, a zatim ćemo stvarati djela inspirirana onime što ste vidjeli.
Svi materijali su osigurani, a cijena Artionice je 20,00 kn.
Također imamo i termin za odrasle svake srijede u 18:00 sati. Za odrasle je cijena 40,00 kn pojedinačno ili 150,00 kn za mjesec dana.
Ovdje donosimo virtualnu izložbu radova nastalih na likovnim radionicama. One koji nam se ne mogu pridružiti na radionicama pozivamo da sami objave svoje radove inspirirane slikarstvom Vlaha Bukovca!